Za i protiv
Tek što proljetno sunce zagrije hladnu vodu, među prvima spremnim «na akciju» zasigurno je patuljasti somić (ictalurus nebulosus). To može biti već polovicom ožujka, ako vrijeme posluži. Gotovo cijelu godinu sve do kasne jeseni on je u «pogonu». Iako grize tokom cijelog dana veće šanse imat ćete ujutro i predvečer, za vrijeme ljetnih pljuskova (ako ne pada barometar) kada voda malo poraste i zamuti se. Dok jedni hvale njegovo meso i relativno brz ribolov kojim ćete za nekoliko sati napuniti manju čuvaricu, drugi ga preziru zbog toga što uništava svaku šansu da ulovite ciljanu ribu, osim, ako naravno nije u pitanju patuljasti somić. On nemilosrdno proždire svaki mamac na koji naiđe, bilo da se radi o tvrdom ili mekom kukuruzu, gujavicama, kederu, pijavicama, kruhu, mesnim crvićima, boilama… Oni koji ga ne podnose imaju još razloga za to. Na većini voda je mali i zakržljao, a njegovo otkvačivanje zbog oštrih bodlji čiji je ubod neugodan i bolan, pričinja muke i iskusnom ribolovcu. S druge strane njegovi simpatizeri cijene još i njegovo ukusno meso, gotovo bez kostiju i sam ribolov koji se odvija u stilu «I kada ništa neće on hoće». Na nekim vodama toliko se uzoholio da napada manje varalice osobito ako se vode vrlo sporo pri samom dnu.
Rodna gruda, opis ribe i način života
Patuljasti somić donešen je iz Sjeverne Amerike i brzo se proširio našim vodotocima. Za život mu ne treba puno kisika u vodi pa može preživjeti u vodotocima gdje voda cirkulira tek u proljeće ili jesen. Tijelo mu je golo, sluzavo, bez ljusaka, a kako živi na vodenom dnu oči su mu zakržljale I male pa se više služi brčićima kao pouzdanim osjetilom. Velikom glavom rije po dnu gotovo neprekidno u potrazi za hranom. Štetan je za druge riblje vrste jer proždire njihovu mlađ i ikru. Prirodnih neprijatelja gotovo da i nema izuzev njegovog daljnjeg rođaka soma ili nekih ribljih bolesti. Veoma je otporan pa i na suhom ugiba tek za nekoliko sati. Ova svojevrsna «persona non grata» naših voda nerijetko se uz proždrljivu i brzorazmnožavajuću babušku ubraja u riblji korov. Cvergl, rogan, bodljan, glavonja, patuljasti somić, američki somić tek su neki od naziva za ovog proždrljivca.
Tehnika, mamci, prihrana i lokacije
Kako ne postoji ni jedan mamac na koji neće zagristi, tako gotovo da I nema ribičke tehnike kojom se ne može uspješno loviti. Ako mislite da ćete specijalnom kupovnom primamom postići bolji efekt upotrijebite neku od smjesa namijenjenih baš ovoj vrsti. Stajaćice, sporotekućice, nizinska jezera, kanali, bare, grabe, ribnjaci su mjesta gdje ih treba potražiti. Najbolje je saznati za destinaciju gdje grizu krupniji primjerci, a ne gubiti vrijeme jalovim ribolovom. Pod pojam «krupniji» podrazumijevam somiće od bar četvrt kilograma. Iako može narasti preko dva kilograma težine, na većini voda jedva da dostiže 10-ak deka. Ako se odlučite loviti krupnije komade (druge vam nema) dobar uspjeh imat ćete postavom na dnu (grunt). Za ovakav način odgovarat će prut dužine do tri metra izbačaja do 40 grama, običan kotur, najlon do 0,20 mm i olovo od 10 grama, vrtilica s kopčom i udica dužeg vrata. Sistem napravite tako da ispod olova napravite dupli čvor (ako vidite da će kliziti preko strune dodajte gumeni stoper ili tvrdu kuglicu olova) na koji montirajte manju vrtilicu s kopčom ispod koje će biti predvez dužine 40-ak centimetara sa udicom uskog vrata (za ribolov smuđa ili jegulje). Za mamac upotrijebite bezribice, gavčice ili repić veće uklije. »Sitnariju» za mamac najlakše ćete nabaviti pri proljetnom ispuštanju konzumnih ribnjaka. Ispusne šahte vrve sitnim bezribicama, gavčicama….Samo požurite da vas ne preduhitre čaplje, rode, divlje patke…Ovakav sistem omogućuje da pomoću igle provlačite kedera ili repić na sistem. Tako montiranu ribicu ili repić somić teško skida, a jače zamahivanje i plasiranje mamca na veću daljinu je besprijekorno sigurno. Da povećate uspjeh prihranjujte nagnječenim ribicama ili komadima istih. Dovoljne će biti tek jedne metalne rašlje da postavite vaš prut odnosno jedna alkica ili možda zvonce kao signalizator griza. Njegov griz dosta je nagao, ali nemojte žuriti sa kontrom. Pogotovo ako na toj vodi ima i predatora. U vašem priboru imajte krpu i kliješta za oslobađanje udice. Uhvaćenog somića najbolje je uhvatiti sa prva tri prsta tako da leđna bodlja bude između kažiprsta i srednjeg prsta, a ostale dvije između kažiprsta i palca tj. srednjeg prsta i prstenjaka. Ako ulovite koji manji proždrljivi primjerak vratite ga u vodu. Naime, somići odbačeni na obali mogu biti štetni za gume bicikla, motocikla ili automobila. Ne zaboravite ribiče koji se uz vodu vole kretati bosi, a nisu imuni ni oni sa obućom tanjih đonova. Ako vas uz dobru pripremu posluži sreća, uspjeh ne bi smio izostati. Možda se “potrefi” koji krupniji primjerak čija se veličina i debljina uspoređuje sa pivskom flašom. A možda padne štuka, smuđ ili krupan grgeč.
Ukusno i fino za kraj
Ako ste (a vjerojatno jeste) odlučili ulovljene somiće “popapati” evo jedne kombinacije. Somiće ostavite nekoliko minuta u toploj vodi s malo octa. Nakon toga ih očistite od sluzi i iznutrica i odrežite bodlje. Uvaljajte ih u brašno, poželjno kukuruzno, i naslažite na vrelo ulje. Somiće okrenite nekoliko puta dok ne porumene sa svih strana. Poslužite ih sa salatom od kukuruza šećerca i kiselog vrhnja uz kruh ili pecivo. Da sve lakše klizi niz grlo poslužite pivo ili čašu dobrog vina. Dobar tek i živjeli!
