Trenutno pregledavate Velika priča o maloj rijeci

Velika priča o maloj rijeci

Garešnica je rječica kratkog toka. Nastaje istjecanjem vode iz umjetno napravljenog jezera u selu Podgarić I potoka koji se u nju ulijevaju.
Na svom putu probija se kroz livade, šumarke I slikovita sela moslavine da bi se nakon 20-ak kilometara toka ulila u rijeku ilovu zajedno sa Šovicom, otpadnim kanalom grada.
Gornji tok rječice, koji više podsjeća na povećI potok, nije zanimljiv za ribolov zbog plitkog korita I gustog vrbovog šiblja koje onemogućava prilaz vodi.
Područje za sportski ribolov proteže se od mosta prema selu Dišnik, pa do iza brane u selu Ciglenica. Na ovom području Garešnica je tipična nizinska sporotekućica nastanjena raznim vrstama riba karakterističnim za ovakve vode. To su : babuška, krkuša, sunčarka, žutooka, crvenperka, uklija, američki somić, smuđ, štuka, deverika, balavac prugasti-general, grgeč, bezribica i klen.
Sitna riba može se loviti I iza brane u betonskom bazenu gdje riba poslije povlačenja vode ostaje zarobljena u bazenu.
Nakon brane rječica teče nekih 100-200 metara i s već spomenutim kanalom grada ulijeva se u rijeku Ilovu.

Početni dio

Dio od mosta prema selu Dišnik pa do početka jezera Skresovi prosječne je dubine oko jedan metar, izuzev grubih prijelaza gdje može I biti do dva metra dubine. Rječica ima ovdje blagi pad pa voda brže teče, osobito u proljeće i jesen za povišenog vodostaja. Ovdje je korito široko 4-5 metara i dosta obraslo vrbama. Dodatno otežanje prilazu rječici su velike koprive koje su tipične za ovaj dio toka. Najčešće upotrebljavana tehnika na ovom dijelu je direktaš (3-4 metra) te lagani grunt koji se koristi tek sporadično. Ovdje se spomenutim tehnikama love žutooke, crvenperke, uklije, krkuše te klenovi. Najčešće upotrebljavani mamci su mesni crvićI, kruh te gujavice. Na ovom dijelu toka samo iskusnim blinkerašima preporučujem «bacanje» varalice na koju će, osobito u kasnoljetnom/kanojesenskom razdoblju, rado lupiti klen. Možda je klena bolje loviti prirodnim mamcima na direktaš. Za to će vam biti dovoljan jeftini direktaš od 3-4 metra. Na njega složite sitem od najlona 0,18mm, malog (čitaj:plutenog) plovka, nekoliko zrna olova I male oštre udice, veličine 16. Kao mamac odlični su mesni crvići i gujavice. Klena je veoma teško privućI na nama željeno mjesto, pa ga je zato bolje potražiti. Oni su na onim mjestima gdje se ulijevaju poljski potoci, u dubljem dijelu gdje tik uz površinu vrebaju sitne kukce. Crviće koristite po sistemu «od viška glava ne boli», a gujavicu probodite po sredini da «radi» na udici.
Ako je klen u blizini teško će odoljeti ovim mamcima. Klen grize munjevito, potapanjem plovka ili ga «vozi» velikom brzinom. Zbog strme obale I borbenosti riba, upotreba pothvatača sa dugom drškom je obavezna. Kada na jednom mjestu ulovite jedan do dva primjerka, preselite se na drugo mjesto jer teško da ćete na istom doživjeti treću sreću.

Drugi dio

Drugi dio proteže se od jezera Skresovi (ribički dom) pa do mosta prema selu Ciglenica. Širina korita na ovom dijelu je 7-8 metara, a dubina dva metra, mjestimice I četiri metra (u jamama). Ovaj potez rječice teče kroz šumu što otežava ribolov. Obale su strme, a jata komaraca su razlog više što ovdje gotovo i nema ribolovaca. Najčešće upotrebljavana tehnika na ovom dijelu je grunt odnosno blink tehnika. I jedna I druga tehnika koristi se istim priborom : kratki elastični štap, jak najlon (zbog granja) te rola sa kvalitetnom kočnicom. Ovdje se love na blink varalicama ili prirodnim mamcima, živim I mrtvim, smuđevi, grgečI i krupne štuke. Ako ste zagriženi plovkaroš upotrijebite najmanje štapove predviđene za ovakav ribolov (3,3 metra).

Kedere plasirajte u dublje dijelove ili neposredno uz obalu. Pothvatač s dugom drškom, rezervni pribor I dipterol ovdje su obavezna oprema. Koristite ga svako malo jer čim miris malo ishlapi «komančerosi» će navaliti na vas. Ovdje možete loviti I krupne klenove. Naime, mir što ovdje vlada I sunčeve zrake što se probiju kroz šumsko zelenilo ponekad na površinu izmame krupne klenove iznad kilogram težine. Da biste to promatrali morate se poput klenova «stopiti» sa okolinom u kojoj se nalazite. Dovoljno je jednom kihnuti, napraviti krivi pokret rukom ili slomiti suhu grančicu I svi će klenovi u trenu nest

Posljednji dio

Ovaj dio je ujedno najbogatiji ribom. To je potez od mosta prema selu Ciglenica pa do brane u Ciglenici. Ovdje ima velikih dubina pa možemo rećI da je na nekim dijelovima riječica duboka koliko i široka. Na ovom najvećem dijelu, širina korita je i 10-ak metara. Rječica ovdje gotovo ne teče jer se približava brani koja usporava tok. Brana ima zadatak zadržavanja vode jer se iz rječice pune konzumni ribnjaci. I za najvećih ljetnih suša ovdje ima dubina preko dva metra. Obala je čista i pristupačna. Najčešće upotrebljavana tehnike ribolova su grunt i blink. Rado se koriste dužI direktašI. Ovdje se love krupne žutooke, crvenperke, deverike, babuške, uklije, američki somićI, štuke i klenovi. Najčešće korišeni mamci su crvići, kruh I gujavice. Sitna riba se uglavnom lovi direktašem uz grmlje gdje se prethodno prihranjuje. Deverike se love direktašem u najdubljim dijelovima toka na mesne crviće ili ver-de-vas uz prethodno primamljivanje. Klen je također dobra lovina. Štuka se ovdje zbog pristupačne obale I širine korita može loviti na plovak. Ovaj dio toka odličan je za zimski klenolov kada grizu krupniji komadi. Na ovom dijelu ima krupnog američkog somića kojega je najbolje loviti na lagani grunt s postavljenim sitnim ribicama. Primamljivati ih treba sa sitno izrezanim komadićima ribica koje treba bacati u područje ribolova.

Moje iskustvo

Napominjem da uspjeh u ribolovu ovisi o svakoj sitnici jer vam se može dogoditi da sa najfinijim (čitaj:tankim) priborom, kvalitetnom primamom i mamcima, ulovite tek pokoju ribu. Isto se može dogoditi I s kederima koji se mogu bezbrižno «kupati» satima, a ponekad griz može uslijediti za nekoliko trenutaka. Ovdje je riba izvanredno plašljiva I oprezna.

Želja za budućnost

Želim da garešnica bude što prije «in» ,a ne «out» kontrol. Ovdje bi trebao postojati ribočuvar koji bi ovdje imao zaista puno posla (kontrola čuvarica, naplaćivanje dnevnih dozvola, sprečavanje bacanja raznog smeća). Voda koja puni jezero je sigurno vrlo kvalitetna jer izvire sa obližnjih brda. Što se rječica bližI gradu Garešnici sve je onečIšćenija. Ovdje se baca stara tehnička roba, »prvi mačIćI», odnosno iznutrice životinja. To trbe spriječiti naplaćivanjem velikih kazni. Poribljavati je treba s onim vrstama koje ovdje obitavaju, a klenove treba sačuvati kao posebnu atrakciju.

Odgovori