Ako krenete iz Moslavine u Slavoniju, odnosno iz pravca Garešnice u npr. Daruvar ili Pakrac, rječica Toplica prva je rječica na ovom dijelu Slavonije. Iako je u svom izvornom dijelu pa sve nizvodno od Daruvara običan potok u kojem dominira klen Toplica se postepeno širi i pretvara u tipičnu nizinsku mutnu sporotekućicu. Zapravo je uopće teško utvrditi koji je od nekoliko nizinskih kanala u blizini sela Hrastovac uopće rijeka Toplica. Naime, ne postoji nikakva oznaka koja bi upućivala baš na rječicu Toplicu.
Za neke je Toplica rječica na pola puta između Hrastovca i Garešnice, za one druge je kanal koji protječe odmah na početku sela Hrastovac. Upravo njega i opisujem. Neki ga još zovu Beker, Nova Toplica ili jednostavno kanal. Onaj pravi tok rječice koji je davno iskovala priroda uz pomoć Božju, nalazi se na pola puta do Hrastovca u blizini one maloprije spomenute Toplice. Danas je on zamuljen, zatravljeni i taninom uništen tok odnosno mrtvica koja koja je dom vodenim zmijama, bjelouškama, kornjačama i žabama.
U blizini sela Hrastovac, tridesetak kilometara nizvodno od Daruvara, Toplica je umjetnim Širokim kanalom spojena sa rijekom Ilovom. Na ovom dijelu nalazi se brana iza koje je rječica mjestimice široka i do dvanaestak metara i duboka oko metar i pol’. Iako je riblji fond u odnosu na «zlatna» vremena zanemariv, u Toplici još uvijek ima soma, štuke, šarana, amura, deverike….Od «sitnarije» dominira babuška, patuljasti somić, bodorka, crvenperka i uklija. Na ovaj dio rječice najlakše je doći glavnom putem do početka sela gdje Toplica «siječe» cestu i nastaviti pješice uzvodno prema brani. Na ovom potezu, od mosta do brane, gdje je teren teško prohodan zbog visoke trave i neravnog nasipa, ribolov je dozvoljen samo sa desne strane zbog obližnjih konzumnih ribnjaka. Ribiči na ovom dijelu obično love patuljaste somiće i babuške koristeći grublje direktaše sa nešto jačim sistemima. Od mamaca najbolje «prolazi» gujavica, mesni crvići i filet ribice. Mamci se najčešće prezentiraju u dublji dio toka ili u neposrednu blizinu vrbovog šiblja.
Na drugi dio nizvodno od mosta pa sve do druge manje brane tzv. prelivnice najlakše je doći skretanjem desno u centru sela kod Holiday bara. Na ovom dijelu tok je nešto mirniji i dubok oko dva metra. Obala je obrasla u guste vrbe sa rijetkim utabanim prilazima rječici. Uz obalu se javljaju manja polja lopoča i upravo na takvim mjestima ribiči jačim štek prutovima na plovak čekaju štuke i krupne patuljaste somiće. Za mamac se upotrebljavaju manje žive ribice poput crvenperke, žutooke ili babuške. Sve mamce možete uz malo truda uloviti neposredno uz ribolovnu poziciju. Rijetki «maheri» pokušat će štuku prevariti na najsportskiji način, varalicom, koju ovdje zbog mnoštva prirodnih prepreka rabe tek rijetki ribiči. Često se ulove patuljasti somići «tri u kilogram» i štuke od dva-tri kilograma.
Ako dalje produžite poljskim putem nakon pet-šest kilometara vožnje doći ćete na zadnju «poštu» rječice. Ovdje je rječica široka petnaestak metara, a dubina često prelazi dva metra. Obala je pristupačna i ako izuzmemo bujnu vodenu priobalnu vodenu vegetaciju ovaj dio je kao stvoren za »bacanje» varalice. Iako se na ovom dijelu toka na grunt pomoću hranilica love i krupniji ciprinidi poput šarana, amura ili deverika, ipak je ovdje najviše varaličara. Štuke koje se ovdje love nisu krupne (obično između kilogram i dva), ali su izuzeto brojne. Od varalica najčešće se upotrebljava čista klasika, leptiri i žlice u veličinama od tri do pet. Ovaj dio rječice omeđen je s jedne strane konzumnim ribnjacima, a s druge, nakon nekoliko stotina metara čistine gustom šumom. U šumi se Toplici «pridružuje» rječica Čavlovica također zanimljiva mikrolokacija za ribolov grabežljivaca poput štuke i grgeča. Nakon nekoliko stotina metara zajedničkog toka nalazi se velika brana koja akumulira vodu za potrebe obližnjeg ribnjačarstva. Nakon brane tok završava u rijeci Ilovi, prirodnoj granici Moslavine i Slavonije…
