Jezero «Skresovi» kojim gospodari ŠRD «Ilova» nalazi se u širem centru moslavačkog gradića Garešnica. Iako postoji nekoliko puteva što vode do jezera, najlakše ćete do istoga stići skretanjem desno sa magistralnog pravca Garešnica-Kutina kod gradskog sajmišta. Uskim, asfaltiranim putem stići ćete do velikog «makadamskog» parkirališta u neposrednoj blizini jezera. Vrata prvim posjetiteljima otvaraju se u proljeće, a sezona traje sve dok led ne okuje površinu sedam hektarskog jezera. Ribolov je moguć utorkom, četvrtkom, vikendom i u dane državnih praznika od šest do dvadeset sati. Turistička dnevna karta koja se nabavlja izravno na jezeru i omogućuje obavljanje ribolova sa dva pruta odnosno ulov dvije plemenite ribe.
Uprava društva često organizira različite susrete i športsko-ribolovne manifestacije. Na jezeru se održavaju županijska natjecanja, prijateljski susreti, razne veselice…2000. i 2003. ovdje je održan slet kadeta Hrvatske. Nedaleko jezera, tik uz šumu, nalazi se dom društva, sanitarni čvor i pečenjara koje su dobrovoljnim radom sagradili članovi društva.
Jezero je nastanjeno šaranom ( koi, ljuskavi i maloljuskavi ), amurom, tolstolobikom, deverikom, babuškom, patuljastim somićem, uklijom, žutookom, crvenperkom, smuđem, štukom i somom.
NEGRABEŽLJIVCI
Najomiljeniji i najčešće lovljeni ciprinidi su šaran i amur. U dubljem, početnom dijelu jezera gdje je dubina oko 2,5 metara obično se lovi jačim prutovima na grunt uz upotrebu «feder-hranilica». U plićini na kraju jezera gdje dubina rijetko prelazi metar rabi se obično match tehnika. Od mamaca najbolje prolaze boile, tvrdi kukuruz odnosno šećerac. U rano proljeće većina ulova se ostvari na mesne crviće i tanke crvene gujavice. Deverika i krupna babuška (1 kg) se lovi na čitavom jezeru svim tehnikama, obično na mesne crviće i na Ver de vas. Deverika ima iznimno puno jer je zbog čestih natjecanja ulovljenu deveriku zabranjeno odnositi sa jezera. Patuljasti somići također «rade» na čitavom jezeru u stilu «daj što daš».
Ostala «sitnarija» lovi se direktašima fine vršne akcije. Ulovi su podjednako dobri na svim dijelovima jezera. Od mamaca prolaze pinki, kuglica kruha i žgančić.
GRABEŽLJIVCI
Smuđ, štuka i som love se u najdubljem dijelu, obično uz lijevu stranu jezera. Smuđ koji je dominantni grabežljivac lovi se više prema sredini jezera lakšim prutovima, obično na plovak, na ukliju ili njen repić. Štuke koje su malobrojne, ali veoma krupne love se kraćim jakim prutovima tek koji metar od obale postavom na veće (10 grama i više) plovke uz obaveznu upotrebu dugačke sajlice. Od mamaca rabi se manja deverika, babuška ili crvenperka. Somovi se love jakim carp prutovima postavom na dnu u blizini ispusne šahte gdje je dubina oko tri metra. Od mamaca ribiči koriste snop pijavica, pileću jetricu ili žive babuške veličine dlana.
Jezero koje je nastalo 1976. godine, drugi put je rekonstruirano u proljeće 1998. godine. Tom prilikom je prokopano, ojačani su nasipi i uređena je natjecateljska staza. Plićina na kraju jezera sa nekoliko otočića i podosta granja ostavljena je netaknuta radi prirodnog mrijesta riba. Iste godine je poribljeno sa konzumnim šaranom i amurom, te štukom, smuđem i somom. Ostale male vrste su stigle iz upusnog kanala Dišnica. Zbog odličnih prirodnih uvjeta (puno prirodne hrane, čista voda…) riba je zdrava, krupna i borbena.
Ugodan boravak i ribolov na Skresovima!
